[t4b-ticker]

Vahakuli Vahepa Kuresa Sintokorwa 58, soveta Zovarugana

Home Archived Vahakuli Vahepa Kuresa Sintokorwa 58, soveta Zovarugana

Opuwo ministera goukanguki nondjewa ndjewa Dokotora Richard Kamwi kahundilire vahakuli varese veta ezi zovarugani zosintokorwa 58,yipo vazuvhe asi yinke yakaramo.Moune wapita Ministera Kamwi kakauyungisire vahakuli novakwawo vamwe ava ava ruganesa mutji vahakure vantu mosipangero sepangero moOpuwo,eyi vana kusivana yokurugana novili dapita ntani egano lyokukaturapo elyatero. Age katente asi nsene navaresa veta ezi hawe kuvhura vayizuvhe nawa nawa moomu ava yizuvhu varugani vakwawo.Age kuna kusimapaka ava vana kutoroka veta ezi mepuko unene vava vakara megendeso lyouministeli wene.Unene vava vapulisira vantu vagwane yimaliwa eyi yina kara asi ngano kapisi vayigwane eyi yakarapo nomvhura dakapita.Epuko kwayaligwana konyima yipo vageve mbapira ezi zageve uzera yipo vazitumine komavango nagenye ezi vagazarere asi yina zuvhika.Vahakuli navagwana yimaliwa yawo yonovili dokupitakanena nye domazuva tupu mosondaha nomazuva gena gana kara asi gepwizumuko. Age yiyo kagwedereko asi nsene asi epangero lina korota muntu hawe ngali futa ano nsene muntu ana korota epangero nove ngosi kwawo totengwida yimaliwa yepangero.Age simpe yiyo kahundilire vahakuli vafumadeke noveta dosirongo ntani hena awo yava mangurukira kuhamena kwankenye mbunga ndi Union ezi ana hara.Simpe kava pere asi kuvhura vahakuli vahamene kombunga ezi vana hara nye ndi asi vahamene ko Namibia Nurses Union ,nye epangero mokuwiza konzambi zovarugani alyo ngali purakena tupu kwezi vaturapo malizuvho.Posiruwo nye esi tuna kara ngesi epangero kuna kutambura tupu kulikunda Nombunga zovarugani Namibia Public Workers Union (NAPWU)ezi zina karerepo varugani navenye veme pangero. Epangero posiruwo esi ngesi kuvhura lilikunde tupu naNAPWU kapisi naNANU ,kapi tatu kuyitjindja oyo nsene asi veta nazi yitokora ndi asi vapanguli vanayipanga.Apa kakumbwilire Kamwi kelyatero eli vana kugazara age katente asi nsene koveli ava vana kugazara kukalyatera nye vasige vaveli,ogo ngava mukwama kwama moomu yawapera.Vahatupukisa vakwetu.Epangero kapi naliliguminina naliruganako yuma kowo vana kuhamena melyatero eli lyahana asi paveta ngavakalira konyima.Ose kuna hara vahakuli wononkedi.yimo ana kuvatantera Kamwi. Age simpe kadiworokesere vahakuli ava asi vahali divara asi awo kwaganene sirugana esi,ntani vaha divara ediveta lyosirongo.Veta zovarugani,veta zovahakuli,ntani veta zovarugani mepangero.Kozili veta zovahakuli ezi mwadiva one vahakuli kupitakanange ame.Kodili nongendeseso edi nomuvhura kukwama.Mepangero kapisi kuhara tupu asi Union ziruganeko yuma.Mokukwama mwendi vahakuli womoNamibia yiwo ava futu nawa kupitaka vahakuli navenye womoSUB SAHARA Africa,nsene asi pozili mpito zokuzerura nzambi nongendeseso podili.Ose nyose keguru koyirongo yaAfrica mbindakano mokufuta nawa vahakuli vetu.Ngapi yawizapo eyi kapisi kwapitira mwaNAPWU?yimo ana kupura Kamwi.Age kahundilire vakurona vakorangede vana vawo yipo vanona vaguse yirongwa eyi yomuvaru,yipo valirongere uhaku vaya hakure vantu ava vana kuvera ntaantani ngesi kuna kulikida asi vahakuli vasesu.Yiyo hena kageve rupandu rwendi asi apa ngatu kasika ko2010 nsene oyitara hawe ngano sirongo setu sina wapa,morwa kunakudeura vahakuli vanyamwetu.Ministera kakamundindilireko Gloria Muballe mukurona gendesi moyipangero ogu nage yapilire kuhafesa asi vahakuli valyatere,morwa tava zonagura edina lyouhaku.Age kwatente asi uhaku ezigido noudivi yipo asi vahakuli vahepa kukara vamwe ava nava likida eyi vadiva,valiporeko kweyi yokulyatera moyitaura. Vahakuli novarugani vamwe moministeli ezi kavakere pepongo eli,eli kapitisilire mukwatelimo kurona koyipangero momukunda Kunene Ebong Okpabio.Mukwatelimo pamberewa zonene zovakansela momukunda gwina George Kamseb katambwire ministera nanavenye ava kava wizire pepongo eli,ano siruwo oso Weich Mupya gokoministeli zomapukururo kavaterere mokutoroka moOtjiherero.